Pula n-nyɛ Botswana liɣiri. Di mali la ISO 4217 dalini BWP ka lahi tɔm pu 100 thebe. Pula gbunni nyɛla "saa" Setswana, pirim la saa yɛla ni tɔ Botswana—lumi zahim Kalahari Desert—ka di zuɣu che ka di mali bukaata ni alibarika.[1][2] Bachi maa lahi nyɛla taachi n-ti tiŋgbani maa.

Botswana pula
currency
Siɣili-lana yulisaa Mali niŋ
TiŋaBotswana Mali niŋ
Central bank/issuerBank of Botswana Mali niŋ
Pilibu saha1976 Mali niŋ
Unit symbolP Mali niŋ

Liɣiri maa pubu shɛli yuli m-booni thebe, bee "shield",[3] ka zani n-ti gubu.[4] Salo soŋsim puuni ka lala yuya maa daa piigi.[4]

Taarihi mali niŋ

Pula maa yimi na silimiin goli 23 August 1976, ka bɛ daa ti boli li "Pula Day",ka di zani ti "rand" par zaani. Pula ni daa yina biɛɣu kɔbigu nyaaŋa , "rand" daa bi lahi diri Botswana tiŋgbani ni.[5]

Laɣibaligu mali niŋ

Yuuni 1976, laɣibaligu daa yina ni 1, 5, 10, 25 n-ti pahi 50 thebe. 1 thebe daa mali mi ni aluminum, ka 5 thebe nyɛ bronze ka din pahi mi nyɛ cupro-nickel. Lala laɣibaligu ŋɔ daa nyɛla zaɣ'kpula gbaa yihi scalloped 1 pula. Bronze, dodecagonal 2 thebe daa yina yuuni 1981 ka daa lahi kpihim yuuni 1985 nyaaŋa. Yuuni 1991," bronze-plated steel" daa zani ti bronze 5 thebe, "nickel-plated steel" daa zani n-ti cupro-nickel 10, 25 n-ti pahi 50 thebe ni 1 pula daa taɣi chaŋ zaɣi bili ni, nickel-brass, equilateral-curve laɣibaligu yaɣa dibaa ayopɔin. Din ŋmani li, nickel-brass 2 pula daa yina yuuni 1994. Yuuni 2004,bɛ daa taɣi di malibu ni "brass-plated steel" ka di galisim daa taɣi biɛla.[6]

Bɛ ni daa yihi 1 mini 2 thebe yuuni 1991 mini yuuni 1998 zaŋ doli taba, 5, 10, 25 n-ti pahi 50 thebe laɣibaligu zaɣi bihi daa yina, ni 5 mini 25 thebe din daa nyɛ yaɣa ayopɔin n-ti pahi 10 min 50 thebe laɣibaligu zaɣ'kpula.[7] Kuri dibaa ayi 5 pula din daa wuhiri "mopane caterpillar" mini "mopane tree" wuli shɛli o ni diri daa yina yuuni 2000 ka nyɛ "cupronickel" ni be shɛli sunsuuni ka "aluminum-nickel-bronze" gili li.[8]

Laɣibaligu zaɣi pala daa yina yuuni 2013.[9] Laɣibaligu din daa pun yina zaa daa kpihim ya silimiin goli 28 August 2014, ka daa kuli taɣiri laɣ'pala maa hali ni yuma anu zaŋ hali ni silimiin goli 28 August 2019.[10]

Bachi din nyɛ "Ipelegeng" pala laɣibaligu ŋɔ zuɣu, ka di gbunni nyɛ "ka a ʒi a maŋ maŋa timsim" bee "ka a ʒi a gama zuɣu" amaa di mali gbunni balibu pam Tswana balli ni. [11]

Botswana pula laɣibaligu
Anfooni Danko Din mali li Yɛliŋ Timsim Kpɛŋ Nangbankuɣila Yibu na dabisili Kpihimbu saha
1 thebe Aluminum 18.5 mm 0.8 g 1.22 mm Smooth 1976–1991 1 July 2014
2 thebe Bronze 17.4 mm (dodecagonal) 1.8 g 1.05 mm Smooth 1981–1985 1 July 2014
5 thebe Bronze 19.5 mm 2.8 g 1.17 mm Reeded 1976–1989 1 July 2014
5 thebe Bronze-plated steel 19.5 mm 2.8 g 1.28 mm Smooth or reeded 1991–1996 1 July 2014
5 thebe Bronze-plated steel 17 mm (heptagonal) 2.41 g 1.75 mm Smooth 1998–2009 1 July 2014
  5 thebe Nickel-plated steel 18 mm (heptagonal) 2.218 g 1.3 mm Smooth 2013 No
10 thebe Copper-nickel 22 mm 4 g 1.33 mm Reeded 1976–1989 1 July 2014
10 thebe Nickel-plated steel 22 mm 3.8 g Reeded 1991 1 July 2014
10 thebe Nickel-plated steel 18 mm 2.8 g 1.75 mm Reeded 1998–2008 1 July 2014
  10 thebe Nickel-plated steel 20 mm 2.8 g 1.4 mm Reeded 2013 No
25 thebe Copper-nickel 25 mm 5.8 g Reeded 1976–1989 1 July 2014
25 thebe Nickel-plated steel 25 mm 5.73 g Reeded 1991 1 July 2014
25 thebe Nickel-plated steel 20 mm (heptagonal) 3.5 g 1.8 mm Smooth 1998–2009 1 July 2014
  25 thebe Nickel-plated steel 22 mm (heptagonal) 4.2 g 1.6 mm Smooth 2013 No
50 thebe Copper-nickel 28 mm 11.4 g 2.3 mm Reeded 1976–1985 1 July 2014
50 thebe Copper-nickel 28 mm 11.4 g 2.3 mm Reeded 1976–1985 1 July 2014
50 thebe Nickel-plated steel 28 mm 11.4 g 1991 1 July 2014
 
 
50 thebe Nickel-plated steel 21.3 mm 4.82 g 2.2 mm Smooth 1996–2001 1 July 2014
  50 thebe Nickel-plated steel 24 mm 5.3 g 1.8 mm Reeded 2013 No
1 pula Copper-nickel 29.5 mm; scalloped (with 12 notches) 16.4 g Smooth 1976–1987 1 July 2014
1 pula Nickel-brass 24 mm (heptagonal) 8.8 g 2.7 mm Segmented (10 reeds per 7 sections) 1991–2007 1 July 2014
  1 pula Bronze-plated steel 26 mm 7.8 g Smooth 2013–2016 No
2 pula Nickel-brass 26.4 mm (heptagonal) 6.3 g 2.4 mm Segmented (19 reeds per 7 sections) 1994 1 July 2014
 
 
2 pula brass-plated steel 24.6 mm (heptagonal) 6.02 g 2 mm Segmented (19 reeds per 7 sections) 2004 1 July 2014
  2 pula Bi-metallic; bronze-plated steel in center, nickel-plated steel in ring 27 mm 7.3 g 2 mm Reeded 2013–2016 no
5 pula Bi-metallic; copper-nickel in center, brass in ring 23.5 mm 6 g 2 mm Reeded 2000–2007 1 July 2014
  5 pula Bi-metallic; copper-nickel in center, brass in ring 28 mm 8.7 g 2.2 mm Segmented 2013–2016 no

Banki liɣiri mali niŋ

Silimiin goli 23 August 1976,[12] Bank of Botswana daa yina ni liɣiri din mli kalinli 1, 2, 5, n-ti pahi 10 pula; 20 pula gbaŋ daa yina silimiin goli 16 February 1978. 1 mini 2 pula gbana daa zani laɣibaligu zaani yuma 1991 mini 1994, ka tuuli 50 mini 100 pula gbana daa yina silimiin goli 29 May 1990 mini silimiin goli 23 August 1993, zaŋ doli taba.[12] 5 pula daa zani n-ti laɣibaligu 2000. 1, 2 mini 5 pula banki liɣiri din daa tuui yina daa kpihim ya silimiin goli 1 July 2011.

Saha ŋɔ laɣigbana din bɛni daa yimi na silimiin goli 23 August 2009[13] ka mali, 200 pula gbaŋ di tuuli yibu na.

Bɛ ni daa saɣiti ni 10 pula banki liɣiri maa bɛ niŋ viɛnyɛla, Bank of Botswana daa yina ni 10 pula laɣigbaŋ din nyɛ polymer silimiin goli November 2017 ka daa yina salo ni silimiin goli 1 February 2018.[14]

Silimiin goli 2020, Bank of Botswana daa yina ni 10 pula polymer gbaŋ palli din mali saha ŋɔ Botswana tiŋgbani zuɣulana, Mokgweetsi Masisi anfooni.[15]

Banknotes of the Botswana pula (2009 issue)
Anfooni Danko Nahingbaŋ Tooni Nyaaŋa Watermark
  10 pula Green President Seretse Khama Ian Khama Parliament building, Gaborone Rampant zebra and electrotype 10
  20 pula Red Kgalemang Tumediso Motsete Mining equipment Rampant zebra and electrotype 20
  50 pula Brown President Sir Seretse Khama Okavango Delta swamps, boat, fish eagle Rampant zebra and electrotype 50
  100 pula Blue Three chiefs (Sebele I, Bathoen I, Khama III) Diamond sorting, open-pit diamond mine Rampant zebra and electrotype 100
  200 pula Purple Female teacher and children Zebras Rampant zebra and electrotype 200
Banknotes of the Botswana pula (10 Pula polymer banknotes)
Anfooni Dalinli Nahingbaŋ Tooni Nyaaŋa Watermark
10 pula Green President Seretse Khama Ian Khama Parliament building, Gaborone Rampant zebra window
10 pula Green President Mokgweetsi Masisi Parliament building, Gaborone Rampant zebra window

Tɛmplet:Exchange rate

Zimbabwe mali niŋ

Di niŋ ka Zimbabwe binyara daa du zuɣusaa yuuni 2006 zaŋ chaŋ yuuni 2008, Zimbabwe gɔmnanti chɛ mi ka tiŋduya liɣiri kpɛri ni tum yuuni 2008. Zimbabwean dollar daa lahi ka bukaata silimiin goli 12 April 2009. Liɣirin nima pam, n-ti pahi South African rand mini Botswana pula,m-be Zimbabwe,[16] n-ti pahi Zimbabwean bond notes mini bond coins.

Lesotho mali niŋ

Bachi ŋɔ "pula" nyɛla Kingdom of Lesotho tiŋgbani taachi yaɣ'shɛli. Kamani Botswana, di gbunni nyɛla "saa" Sotho balli ni di nyɛla "alibarika".

Lihimi m-pahi mali niŋ

Kundivihira mali niŋ

  1. Pula currency (2018-11-09).
  2. History of Botswana Currency | Bank of Botswana.
  3. Masire, Ketumile (2006). Very brave or very foolish?. Macmillan Botswana. p. 81. ISBN 978-99912-404-8-0. Pula (rain) was an easy choice for the currency, and the decimal coins were called thebe (shield). (Memoirs of a former president of Botswana)
  4. 4.0 4.1 Standard Chartered Review. Standard Chartered Bank. 1976. p. 9. The new names pula and thebe were chosen following an invitation to the public to submit a their suggestions [...] The meaning of "thebe" is shield — the traditional means of defence.
  5. History of Botswana Currency | Bank of Botswana.
  6. History of Botswana Currency | Bank of Botswana.
  7. OFFICIAL LAUNCH OF THE NEW FAMILY OF BOTSWANA COIN AT BANK OF BOTSWANA CASH MANAGEMENT CENTRE GABORONE BY HIS EXCELLENCY THE PRESIDENT (27 February 2014).
  8. Coinage of Botswana.
  9. New Family of Coins | Bank of Botswana.
  10. Republic of Botswana - Government portal.
  11. 1 Pula, Botswana.
  12. 12.0 12.1 Linzmayer, Owen (2011). "Botswana". The Banknote Book. San Francisco, CA: www.BanknoteNews.com. Retrieved 2011-08-21.
  13. Botswana issues new note series.
  14. Lekopanye Mooketsi (15 February 2019). "Khama Launches New Bank Notes". http://www.mmegi.bw/index.php?sid=4&aid=22&dir=2009/August/Monday24/.
  15. 10 Pula Numista (https://en.numista.com). Retrieved on 2021-09-19.
  16. Alongside Zimbabwean dollar (suspended indefinitely from 12 April 2009), euro, US dollar, pound sterling, South African rand, Indian rupee, Australian dollar, Chinese yuan and Japanese yen. The US dollar has been adopted as the official currency for all government transactions in Zimbabwe.

External links mali niŋ

Tɛmplet:N-start Tɛmplet:N-before Tɛmplet:N-currency Tɛmplet:N-after Tɛmplet:N-end Tɛmplet:Economy of Botswana Tɛmplet:Currency signs Tɛmplet:Currencies of Africa

Lua bi niŋ dede:bad argument #2 to 'title.new' (unrecognized namespace name 'Portal')